Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje

Živimo u vremenu snažnog utjecaja popularnih društvenih mreža  kao što su Facebook, LinkedIn, Instagram, i dr. na svakodnevni život i način razmišljanja. Primjerice, samo Facebook ima  preko milijardu korisnika diljem svijeta. Društvene mreže omogućuju korisnicima stvaranje vlastitih, istinskih ili lažnih, elektroničkih profila preko kojih pružaju istinske ili lažne pojedinosti o svome životu i iskustvima, objavljuju slike, održavaju kontakte, planiraju društvene događaje, upoznaju nove ljude, promatraju život drugih, ispunjavaju želje proizašle iz potrebe za pripadnošću te izražavaju svoja uvjerenja, sklonosti i osjećaje.

Budući da društvene mreže pružaju brojne prilike za društvenu usporedbu koristeći detaljne informacije o drugima, neka su istraživanja propitvala povezanost izloženosti društvenim merežama s utjecajem na promjene u samovrednovanju (npr.  samopoštovanje). Neki čimbenici pokazuju da društvene mreže potiču na uspoređivanje s drugima, što služi raznim ciljevima, kao što su zadovoljavanje potrebe za pripadanjem, samoocjenjivanje, donošenje odluka, nadahnuće te reguliranje emocija i blagostanja.
 
Rast društvenih uspoređivanja događa se pri uspoređivanju sa superiornim drugima koji imaju pozitivne karakteristike, dok se niže socijalno uspoređivanje događa kad uspoređujemo sebe s inferiornim drugima koji imaju negativne karakteristike.
Iako usporedba sa superiorinima može biti korisna kada inspirira ljude da postanu sličniji njihovim metama usporedbe to je češće uzrok da se ljudi osjećaju neadekvatno, imaju lošije samoprocjene i doživljavaju negativan utjecaj.
 
Korisnici društvenih mreža uglavnom su povezani s bliskim osobama poput prijatelja, suradnika, poznanika i obitelji. Inače, društvene mreže pružaju savršenu platformu za pažljivo samopredstavljanje. Korisnici mogu selektivno dopustiti sadržaj na svojim profilima, objavljivati ​​slike i opisati se na načine koji najbolje predstavljaju njihove idealne predstave o samome sebi. Na primjer, Facebook je atraktivna platforma za samoprezentaciju jer korisnici mogu iskoristiti svoje vrijeme za strateško konstruiranje internetskih identiteta koje ističu njihove najpoželjnije osobine dok interakcije licem u lice ne dopuštaju isti stupanj razmišljanja ili fleksibilnosti. Neka istraživanja otkrila su da česti korisnici Facebooka vjeruju da su drugi korisnici sretniji i uspješniji od njih samih, pogotovo kad ne poznaju korisnike izvan mreže. Čini se da ljudi imaju tendenciju uspoređivati ​​sebe sa idealiziranim osobama sa društvenih mreža, što može imati negativan učinak na samoprocjenu i samopouzdanje. Ukratko, korisnici društvenih mreža mogu prenijeti svoje osobne karakteristike (npr. uspjehe, ličnosti, emocije) pomoću slika i postova koji se mogu upotrijebiti za pozitivnu ili negativnu usporedbu. Bilo bi dobro kad bi društvne mreže nudile različite informacije koje se obično ne prenose u tradicionalnijim 'offline' situacijama socijalne usporedbe. Naime, društvene mreže sadrže kvantitativne i kvalitativne informacije o mrežnom profilu te osobe, kao što je broj ljudi u mreži i količina angažmana koje osoba ima s mrežnim članovima. Na primjer, osoba koja ima aktivnu društvenu mrežu (npr. prima brojne komentare, odgovore i virtualne „lajkove“ ili odobrenje njihovog sadržaja) može biti uzlazna putanja usporedbe u smislu popularnosti, društvenosti ili percipiranja. Dakle, pored gledanja „osobnih“ podataka o usporedbi osobe sa superiornijima od nje (npr. o njenim uspjesima, atraktivnosti i sl.), osoba može dobiti „društveno“ uspješnije usporedne podatke promatrajući aktivnosti njihove društvene mreže.
 
S obzirom na istaknut utjecaj društvenih mreža na svakodnevni život važno je poznavati potencijalno pozitivne i negativne učinke na mentalno zdravlje. Dosadašnja istraživanja su pokazala da ljudi imaju tendenciju vjerovanja da drugi korisnici na društvenim mrežama imaju bolji životni standard i sretniji život. Također, nasljućuje se da su ljudi koji češće koriste društvene mreže izloženiji usporedbi s drugim ljudima. Nadalje, mnoga su istraživanja pokazala da se većim izlaganjem na društvenim mrežama povećava negativan utjecaj na osjećaj blagostanja, sreće, samopouzdanja i općeg zadovoljstva. Nadalje, neka su istraživanja pokazala da uspoređivanje na družtvenim mrežama može dovesti do depresije i anksiznosti, te znantno utjecati na kreiranje idealne slike o samome sebi.  
 
Jedno drugo istraživanje sugerira da česta upotreba Facebooka šteti mentalnom zdravlju zbog sve češćih društvenih uspoređivanja na Facebooku. Još jedna važna stvar koju treba znati jest povezanost stvaranja hormona dopamina i društvenih mreža. U mozgu dopamin djeluje kao neuroprijenosnik koji oslobađa neurone i šalje signale drugim živčanim stanicama. Dopamin je povezan i s kontrolom motorike oslobađanjem različitih hormona. Društvene mreže utječu na oslobađanje dopamina u našem tjelu te se čak uspoređuje s ovisnostima o drogama. Oslobađenje dopamina prilikom korištenja društvenih mreža događa se prilikom primanja novih značajki poput komentara ili lajkova na objavljene postove čime naglo podiže naše raspoloženje i priskrbljuje nam osjećaj kratkotrajne sreće. Međutim, ta razina sreće vrlo brzo opada te nas potiče na učestalu ponovnu interakciju na društvenim mrežama. Iz tog razloga se može reći da prilikom korištenja društvenih mreža ponekad osjetimo „hit dopamina“ a da toga uopće nismo svjesni.

Iako mnoga istraživanja pokazuju negativan učinak na korisnike društvenih mreža, od strane istih se ne predlaže da se takve stranice izbjegavaju, već da se korisnike educira o posljedicama do kojih upotreba društvenih mreža može dovesti. Pošto su društvene mreže tako široko rasprostranjenje među svim uzrastima, naročito je važno educirati mlade korisnike te ih usmjeriti da ne bi došlo do gubljenja osobnog identiteta na temelju uspoređivanja s drugima i do nekih oblika depresije.
 
 
Izvori:
Aspinwall, L. G., & Taylor, S. E. (1997). A stitch in time: Self-regulation and proactive coping. Psychological Bulletin, 121(3), 417–436. https://doi.org/10.1037/0033-2909.121.3.417
 
Berryman, C., Ferguson, C.J., & Negy, C. (2018). Social media use and mental health among young adults. Psychiatric Quarterly, 89, 301- 314.

Camerer, C., & Lovallo, D. (1999). Overconfidence and Excess Entry: An Experimental Approach. American Economic Review. 89. 306-318. 10.1257/aer.89.1.306.
 
Chou, H.-T- G. & Egge, N.(2012). “They Are Happier and Having Better Lives than I Am”: The Impact of Using Facebook on Perceptions of Others’ Lives. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 15(2). doi: https://doi.org/10.1089/cyber.2011.0324
 
Ellison, N., Heino, R., & Gibbs J. (2017). Managing Impressions Online: Self-Presentation Processes in the Online Dating Environment, Journal of Computer-Mediated Communication, 11(2), doi: https://doi.org/10.1111/j.1083-6101.2006.00020.x
 
Gonzales, A. L. and Hancock, J. T. (2011). Mirror, Mirror on my Facebook Wall: Effects of Exposure to Facebook on Self-Esteem. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 14(1-2) doi: https://doi.org/10.1089/cyber.2009.0411
 
Kim, J. & J.-E. R. Lee. (2011)  The Facebook Paths to Happiness: Effects of the Number of Facebook Friends and Self-Presentation on Subjective Well-Being. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 14(6). doi:https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0374
 
Lockwood, P., & Kunda, Z. (1997). Superstars and Me: Predicting the Impact of Role Models on the Self. Journal of Personality and Social Psychology, 73, 91-103.
https://doi.org/10.1037/0022-3514.73.1.91
 
Rosenber J. Egbert, N. (2011). Online Impression Management: Personality Traits and Concerns for Secondary Goals as Predictors of Self-Presentation Tactics on Facebook, Journal of Computer-Meditated Communication, Oxford University Press, 17(1), 1-18.
 
Schachter, S. (1959). The psychology of affiliation: Experimental studies of the sources of gregariousness. Stanford Univer. Press.
 
Tosun, L. P. (2012). Motives for Facebook use and expressing the “true self” on the Internet. Comput- ers in Human Behavior, 28, 1510–1517. doi: 10.1016/j.chb.2012.03.018

Vitak, J., & Elison N. B. (2013). 'There's network out there you might as well tap': Exploring the benefits of and barriers to exchanging informational and support-based resources on Facebook. New Media & Society,15(2). doi: ttps://doi.org/10.1177/1461444812451566
 
Vogel, E.A.,  Rose J. P., Roberts L. R. & Eckles, K. (2014). “Social comparison, social media, and self-esteem”, Psychology of Popular Media Culture, 3(4), 206-222.