Trumpizam i maligni narcizam

Prije četiri godine psiholog John Gartner je na Facebooku objavio peticiju u kojoj je izjavio da Donald Trump mora biti smijenjen s dužnosti, pozivajući se na 3. Članak 25. Amandmana Ustava SAD-a, tvrdeći da Trump ima "ozbiljnu mentalnu bolest koja ga čini psihološki nesposobnim za kompetentno obnašanje dužnosti predsjednika Sjedinjenih Država. " Ono što je uslijedilo usitinu je zanimljivo. U samo nekoliko tjedana više od 25.000 psihologa, psihijatara i drugih stručnjaka za mentalno zdravlje potpisalo je tu peticiju.
 
Iako peticija nije imala  zakonsku snagu, objavljena je samo nekoliko sati prije nego što je Trump izdao vrlo spornu izvršnu naredbu o zabrani imigranata iz nekih muslimanskih zemalja.  Bio je to samo početak događaja koji će tek uslijediti i potvrda Trumpove osobnosti na koju je Gartner upozoravo.
 
Ono o čemu se još 2016. diskutiralo jest pitanje može li se bilo koju javnu osobu na temelju specifičnih, jasno definiranih kriterija koji odražavaju uočljivo ponašanje nazivati mentalnim bolesnikom. Je li uopće etično upuštanje stručnjaka iz psihologije, pshijatrije i drugih “mentalnih” disciplina u javne dijagnoze?  Pripada li psihologiji zadaća miješanja u rješavanje javnog upravljanja?
 
Svjedočeći jučerašnjem događaju u SAD-u možemo reći da psihološki profili državnika nisu više tek pitanja za raspravu već bi trebali postati obvezne smjernice za sigurnost naroda u svim državama. Od velike je važnosti za sigurnost, ne samo naroda, već i država, psihološko zdravlje i stabilnost ljudi koji obnašaju vlast. Iz tog bi razloga ubuduće to trebala biti tema vrlo pomnog znanstvenog istraživanja i rasprave.  
 
Nadalje, John Gartner je ugledni psiholog u Baltimoreu i New Yorku, autor psihobiografije Billa Clintona i bivši instruktor psihijatrije na sveučilištu Johns Hopkins.
Početkom 2017. Gartner je tvrdio da Trump svojim ponašanjem udovoljava kriterijima objavljenim u DSM-u za najmanje tri poremećaja ličnosti: narcisoidni, asocijalni i paranoični poremećaj ličnosti. Osobito je zabrinjavajuća činjenica da ova kombinacija možda nije poznata svima ali ona zapravo ima naziv “malignant narcissm” u prijevodu maligni narcizam, izraz koji je “skovao” njemački psiholog i psihoanalitičar Erich Fromm.
 
Ono što omogućuje dijagnozu Trumpova psihološkog profila, već godinama pokazuje njegovo, malo je reći, čudno  ponašanje, njegovo uporno isticanje vlastite grandioznosti i njegova nezasitna glad za divljenjem. Međutim, ono što Trumpa čini posebno opasnim, kako tvrdi Gartner, jest njegova asocijalna priroda, koja se očituje u kriterijima DSM-5, kao što su impulzivnost, lažljivost, te nepridržavanje zakona i normi. Današnjim događajem Trump je još jednoom pokazao svoje pravo lice i to da za njega ne postoje nikakva ograničenja ni u čemu, te da je on iznad svih i iznad svega.
 
Mnogi bi mogli tvrditi da za postavljanje diagnoze treba najmanje intervju s  pacijentom, međutim s obzirom na sve Trumpove medijske istupe u samo protekle 4 godine, možemo slobodno reći da već imamo obilje podataka. Dakako, tu je još jako puno zanimljivih emisija o njegovu životu, čak i prije predsjedničkog mandata, koje bi se svakako mogle uzeti u obzir kod definiranja njegove ličnosti i postavljanja dijagnoze.
 
Postoje i oni koji smatraju da Trump nije lud, već da je loš, zao i neadekvatan za dužnost koju obnaša, te da treba uzeti u obzir i činjenicu da su mnogi svjetski lideri narcisoidni, kao da je to normalno. Ono što se svi kao ljudi trebamo zapitati jest zašto su uopće ljudi poput Trumpa na ovakvim funkcijama. Govori li to nešto i o nama koji ih biramo? Zašto nam poštenje i pravednost nisu važni, već svi na ovaj ili onaj način postajemo pijuni ovakvih ili sličnih likova? Tko i što zapravo upravalja svima nama?
 
 
Kako prepoznati malignog narcisa
 
Narcisoidnost je osobina ličnosti koja je prepoznata kroz povijest, a narcisoidnim poremećajima i osobinama ličnosti sve češće svjedočimo posljednjih godina.  Postoje različite "varijante" narcizma, uključujući maligni narcizam, koji mnogi smatraju najtežim tipom.  Ono što je zabrinjavajuće za ovaj tip narcisa jest činjenica da mogu biti izrazito manipulativni i nije ih briga koga povrijede sve dok ne ostvare svoj vlastiti put. Nadalje, njihov je svijet crn ili bijel, tj. druge vide ili kao prijatelja ili kao neprijatelja, što je i sam Trump potvrdio za sebe nekoliko puta u The Trump Show-u. Dobro je znati za još neke od karakterisitka malignog narcisa, kao što su:

• Težnja za pobjedom pod svaku cijenu bez obzira na posljedice.
• Uglavnom ih nije briga za bol koju nanose drugima - ili čak mogu uživati ​​u njoj i doživljavati je kao osnažujuću.
• Učinit će sve što je potrebno da se zaštite od gubitka, neugodnosti ili neuspjeha u postizanju onoga što žele u bilo kojoj situaciji.
• Zaokupljenost fantazijama o ljepoti, sjaju, uspjehu i moći;
• Ne mogu se nositi s kritikama;
• Sklonost iskaljivanju bijesa na drugima;
• Iskorištavanje drugih kako bi dobili ono što žele;
• Pretjerana zabrinutost za vlastiti izgled;
• Očekivanje da ih se tretira kao superiorne;
• Nedostatak empatije za druge;
• Neskriveno visoko mišljenje o samome sebi i nesposobnost samokontrole;
• Bez grižnje savjesti zbog povrede drugih;
• Bez potrebe za isprikom, osim ako im to koristi;
• Stav da zaslužuje najbolje od svega
• Sklonost monopoliziranju razgovora i/ili zlostavljanju onih koje smatraju inferiornima;
• Skrivena nesigurnost i nedovoljna percepcija samoga sebe
• Sklonost optuživanju drugih za svoje loše ponašanje, itd.

 
 
Važno je istaknuti da se maligni narcizam opisuje kao kombinacija poremećaja kao što su: asocijalni poremećaj ličnosti, narcisoidni poremećaj ličnosti, agresivnost, sadizam i različite paranoje. Vrlo je važno imati u vidu da svaka od ovih sastavnica diagnoze pojedinačno ima još niz simptoma i karaktersitika. U svakom slučaju neki stručnjaci vide malu razliku između zloćudnih narcisa i psihopata u tome što i jedni i drugi imaju asocijalno ponašanje, manjak empatije, sklonost manipuliranju i nepoštivanju zakona ili društvenih normi, impulzivno ponašanje, razdražljivost i agresivnost, te nedostatak kajanja zbog počinjenih djela.
Najžalosnija od svega je činjenica da je Donald Trump svojim ponašanjem trajno naškodio američkom narodu i državi, nanoseći nepravdu ne samo svome, nego i drugim narodima. Postavlja se ciceronovsko pitanje: “Quo usque?”
Do koje granice će se Trumpovo ludilo trpjeti i koliku će društvenu i moralnu štetu nanijeti? A čovjek sebe tako glasno naziva domoljubom!
 
U doba digitalnih medija posebno je važno napomenuti da ljudi poput Trumpa predstavljaju veću opasnost od Hitlera ili bilo kojeg drugog zloglasnog povjesnog lidera, jer imaju u rukama jedno od najmoćnih oružja današnjice, a to su društvene mreže.
 
Najveća razlika između Trumpa i Hitlera je ta da je Trump u konačnici demagog i populist. Reći će sve što je potrebno da dobije ili postigne što je zamislio, bez ikakvog razmisljanja o posljedicama pa čak i njegovih vlastitih pristaša.
 
Upravo zbog toga mnogi psihijatriji su i upozoravali na opasnost koju Trump predstavlja jer npr. iznimno dobro koristi društvene mreže i druge digitalne kanale kako bi manipulirao ljudima, uporno tvrdeći da je on, a ne Joe Biden pobjednik drugog kruga izbora u Americi. Iako nema apsulutno nikakve osnove za ovakve tvrdnje, Trump je i dalje zahtijevao da se zaustavi prebrojavanje glasova. Valja napomenuti i to kako je već nekoliko mjeseci prije izbora počeo pripremati teren za plasiranje svojih laži putem društvenih mreža. Činjenica je da su se Trumpove patologije proširile među njegovim sljedbenicima, koje su dovele do jučerašnjeg događaja. Još jedna bitna činjenica jest da je američko političko društvo slabije od sustava koji je Hitler pokvario nacifašizmom, međutim Hitler je živio u sofisticiranom društvu u kojem je zapravo morao stvarati da bi opstao, dok Trump lako dolazi do velikog broja sljedbenika koristeći samo društvene mreže kroz koje širi svoje patološke laži i manipulacije. Moramo biti prisebni u pogledu opasnosti koju Trump kao utjecajna osoba predstavlja za mlade ljude i općenito ljude diljem svjeta. Mnogo je teže suprostaviti se sljedbeništvu ovakvoj vrsti patologije.
 
Mnogi poznati tehnološki stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti od izazivanja građanskog rata na društvenim mrežama ne misleći samo na SAD. Jedan od njih je Tim Kendall bivši predsjednik Pinteresta i bivši direktor monetizacije Facebooka. Poznavajući čimbenike povezane s  ovisnošću i utjecanju formiranje mišljenja, Kendall naglašava da je iznimno važna borba protiv ovisnosti o društvenim mrežama općenito. Kendall iz profesionalnog i osobnog iskustva poznaje sustav algoritama koji su pomno smišljeni za plasiranje informacija kao i njihov cilj – utjecati  na ljudsko razmišljanje i ponašanje. Među brojnima koji se ističu u borbi za osvješćivanje ljudi o utjecaju i moći društvenih medija, svakako treba spomenuti Tristana Harrisa i Jarona Laniera. Harris je napustio Google jer nije bio u mogućnosti provesti promjene koje je smatrao važnima i etičnima za distribuciju informacija na interentu. Lanier tvrdi da smo, ustrajemo li u upotrebljavanju društvenih mreža na pogrešan način, na dobrom putu da civilizaciju dovedemo na rub propasti.
 
Kad se već pribojavamo pandemije, cjepiva, potresa i drugih stvari, jednako bismo se trebali bojati i ljudi poput Donalda Trumpa koji svakodnevno drže okidač u rukama kojim u samo par sekundi mogu aktivirati događaje kao što su građanski rat, neredi ili kako već nazvati ovo što se 6. siječnja 2021.
 
Ovaj tip osobe ne preže ni pred čime, a već je nekoliko puta pokazao da je spreman na sve, a nama ostaje pitati se na što je još Amerika spremna nakon onoga što se dogodilo jučer, te kakva se poruka šalje svijetu. Također nam ostaje pitati se tko su ljudi na najvišim svjetskim funkcijama koji utječu na mlade, jesu li to neki maligni narcisi, sociopati, psihopati, ili možda ubojice?
 
Trump nije jedini opasan lik na moćnoj funkciji kojom kontrolira i upravlja masama, ako se malo osvrnemo i bolje pogledamo, sasvim sigurno ćemo prepoznati još mnogo sličnih “Trumpova”.

Antonija Đurković