 Odnedavno na Netflixu veliku pozornost privlači emisija “The Tinder Swindler” i mini serija “Inventing Anna”. Ovi naslovi privukli su veliku pozornost jer prikazuju upoznavanje, romantične izlazke, glamur, bogatstvo i još mongo toga što je skriveno ispod površine svih događaja. U ovome tekstu pročitajte sljedeće: -Koje psihološke prinicipe koriste prevaranti da iskoriste svoje žrtve -Psihološki profil prevaranata -Tko je sklon postati žrtvom -S kojim posljedicama se nose žrtave ovakvih prevara -Koji su očiti znakovi upozorenja i red flags -Koja još pitanja proizlaze iz svega ovoga Ljudi su društvena bića i zanima ih što se događa drugima. Kada vidimo nešto poput prijevare Tinder Swindler ili serije Inventing Anna, instinktivno želimo znati što se dogodilo, kako bismo mogli odrediti rizik od sličnog događaja i što je još važnije, naučiti kako se i sami ne prevariti. Iako prepoznajemo da su ljudi ranjivi na uvjeravanje drugih, svi patimo od sebične i optimistične predrasude i pretpostavljamo da smo manje podložni od drugih. Ipak, gledamo samo kako bismo bili sigurni da znamo "znakove". Svi se već zasigurno pitate kako su ovo dvoje "genijalaca" uspjeli izmanipulirati toliko ljudi? Četri psihološka principa pomoću kojih su Simon i Anna izmanipulirali svoje žrtve: 1. Fantazija - kreiranje ličnosti kroz glmurozan životni stil, prezentirajući se kao iznimno važne i bogate osobe. 2. Opasnost - dodavanje elementa opasnosti. Kod Simona je bilo to kao da je izložen napadima od takozvanih neprijatelja, a kod Anne opasnost od oca koji će biti razočaran njome ako ne uspije i konstantna opasnost da će je razbaštiniti. 3. Recipročnost - kad vam netko nešto daje ili poklanja, a vi ste u psihološkoj potrebi da uzvratite uslugu. Simon i Anna su strateški korisitili ovaj princip kod svojih žrtava koji im je i omogućio manipulaciju i prevaru do te granice. 4. Društveni dokaz - okružili su se poslovnim partnerima, tjelohraniteljima, poznatim ili bogatim osobama, prijateljima, a sve samo da pokažu da su ti za koje tvrde da jesu. Psihološki profil prevaranata Ono što se da primjetiti kod Simona Levieva i Anne Delvey je da oboje imaju zajedničku ličnost znanu kao delusion of grandeur ili deluziju veličine, te i narcistički poremećaj ličnosti. Deluzija ili deluzijski poremećaj je stanje u kojem se pojavljuje jedno ili više lažnih uvjerenja. Ono što je posebno zanimljivo je da osoba živi u nekom neobjašnjivom i neobičnom uvjerenju. Deluzija je jedan od glavnih simptoma ozbiljnog mentalnog poremećaja, ali nije posljedica nekog zdravstvenog stanja ili zlouporabe različitih tvari. Prema nekim istraživanjima pretpostavlja se da oko 10% populacije pati od ovog poremećaja ličnosti. Narcistički poremećaj osobnosti jedan je od nekoliko vrsta poremećaja ličnosti. To je mentalno stanje u kojem ljudi imaju napuhan osjećaj vlastite važnosti, duboku potrebu za pretjeranom pažnjom i divljenjem, problematičnim odnosima i nedostatkom empatije prema drugima. Kako prepoznati narcisa? Postoji 9 kriterija za postavljanje dijagnoze, ali dovoljno je prikazati 5 da bismo bili prepoznati kao narcis. -Prvo u ovom slučaju je nedostatak empatije, gdje su i Simon i Anna izričito fokusirani na sebe, stalno pričaju o sebi i ne obraćaju puno pažnje na druge. -Nemaju sposobnost doživljavanja dubljih emocija. Ono što je posebno zanimljivo jest da se ne osjećaju povrijeđeni kada ih se zbog nečega odbije, oni jednostavno nastavljaju dalje i pronalaze rješenje u drugoj žrtvi ili u planu B. -Stalno objavljuju na društvenim mrežama o svojim postignućima. U njihovom slučaju postignuće je pokazati skupe stvari, letjeti privatnim zrakoplovom, jesti skupe večere, u osnovi objavljivati o tome tko su i pretvarati se da su superiorniji od drugih. - Varanje. Oni u osnovi varaju sve i svih, samo kako bi dobili ono što žele i neće prestati dok to ne dobiju. Kada im je usluga bila uskraćena ili su morali na nešto čekati, vrlo često su oboje stalno ponavljali "znaš li ti tko sam ja" kako bi istaknuli koliko su superiorni i da oni ne čekaju nikada ništa i da im se sve mora servirati odmah. -Oboje s visoka gledaju na druge, te ih često vrijeđaju, ali su sami pri tome otporni na kritiku. Oni ne pokazuju poštovanje prema drugima i ne mare za osjećaje drugih ljudi. Jedino gdje pokazuju da su uvrijeđeni i povrijeđeni je kada ne radite ono što oni žele da radite, te tada često pokazaju agresivno i arogantno ponašanje. Narcisi Istraživanje je pokazalo da grandiozne narcise karakterizira visoko samopoštovanje, osjećaj osobne superiornosti i prava, pretjerano samopouzdanje, spremnost da se iskorištavaju drugi za vlastitu korist, te neprijateljstvo i agresija kada su osporavani. Ono što se može primjeti i kod Simona i kod Anne je to što nemaju mogućnost razviti dublje osjećaje, ne mogu se upustiti u dublji razgovor, a sve što govore je vrlo općenito, te neprestano pričaju o sebi i novcu, iziskujući tako pretjeranu pažnju. Često su arogantni, te njihove priče imaju nekoliko verzija gdje kontriraju sami sebi. Ovakav tip osoba nema nimalo suosjećanja prema drugima, te osim što smatraju da su iznad drugih, oni nemaju predožbu što je loše a što dobro u niti jednom kontekstu. Oboje konstantno žive u deluziji da su najbitniji i najvažniji na svijetu. Karakteristike grandioznog narcizma: - Potreba za divljenjem - Nedostatak empatije - Pretjeran osjećaj važnosti - Trajne fantazije o povećanom uspjehu, moći, sreći, ljubavi, inteligenciji ili fizičkom izgledu - Uvjerenje da su toliko posebni da bi se trebali družiti samo s drugim posebnim ljudima - Vjerovanje da bi trebali dobiti posebnu pažnju, tretman i pogodnosti - Sklonost iskorištavanju drugih ljudi ili situacija kako bi ispunili svoje ciljeve - Nedostatak brige, suosjećanja i empatije za druge - Biti zavidan drugima i misliti da im drugi zavide - Doimati se arogantnim, umišljenim ili zaokupljenim sobom I sada dolazimo do sljedeće osobine ličnosti a to je makijavelizam. Makijavelizam je osobina ličnosti koja označava lukavost, sposobnost manipuliranja i nagon da se koristi svim sredstvima potrebnim za stjecanje moći. Makijavelizam je jedna od osobina koja tvori mračnu trijadu, zajedno s narcizmom i psihopatijom. Ono što su Simon i Anna pokazali da su oboje iznimno manipulativne osobe, imaju zacrtan cilj i viziju u svojoj glavi i napraviti će sve da postignu taj cilj, bez obzira na posljedice koje taj cilj nosi za sobom. Ali opet ono što je najzanimljivije kod ovog tipa ličnosti je što su ovakve osobe toliko predane svome cilju da neće stati bez obzira koliko vremena im treba da postignu svoj cilj, te će ostati ustrajni i fokusirani i po nekoliko mjeseci ili godina ako bude potrebno. Kroz to vrijeme oni stvaraju i grade lažna prijateljstva, ljubavne veze, strategije koje su im potrebne za ostvarenje cilja pretvarajući se da su netko i nešto što nisu. Prije nego pitaju za novčana sredstva oni grade povjerenje koje će kasnije upotrijebiti protiv tih istih osoba, a te će osobe potom postati njihove žrtve. Tko je sklon postati žrtva ovakvih predatora? U slučaju ”The Tinder Swindler” najvjerojatnije je da će ovakvoj vrsti prevare žrtve biti mlade žene, studentice, odnosno žene koje su u svojim 20-tim godinama. Također, žene koje žive u stranoj zemlji bez obitelji, pa i one žene koje imaju nerealne predodžbe o ljubavi i sklone su vjerovati da baš njih čeka ljubavna priča kao iz Disneyevih bajki. Sve osobe koje imaju ekstremni način razmišljanja sklone su naivnom načinu razmišljanja pri kojemu ne koriste racionalni dio mozga, te bi se moglo reći da im je prosudba zamagljena. Također, danas zbog utjecaja društvenih mreža možemo sve lakše uočiti osobe koje pate od određenog društvenog statusa, te koje otvoreno govore da ih privlanči luksuzni tj. ”jet-set” životni stil. Na taj način se najčešće i poistovjećuju s takvim osobama jer smatraju da su njima slične, samo zato jer pokušavaju svoj životni stil dočarati kao jedan takav a u biti ga nemaju. Ljudi koji su varalice poput Simona i Anne pomno analiziraju ovakve informacije o drugim ljudima te ih vrlo vješto mogu iskoristi protiv njih time što će ih smišljeno namamiti u iluziju onoga što žele imati. A to je luksuz, glamur i životni stil jetsetera. Posljedice prevare Dvije najčeće posljedice s kojima se žrtve prevare susreću su financijske i psihološke. Žrtve ovakvih prevaranata će najvjerojatnije osjetiti razočaranje, nemogućnost vjerovanja drugima, te će teško moći ponovno graditi prijateljstva i ljubavne veze. Ono što se obično povezuje s ovakvim događajima su mentalne/psihološke posljedice kao što su PTSD ili depresija. Koji su znakovi upozorenja i ”red flags” Prevaranti ove vrste su vrsni manipulatori, imaju nevjerojatnu sposobnost skeniranja osobnosti žrtve, pri čemu analiziraju mnoge faktore. Ono što je zanimljivo kod Simonovih žrtvi je da su sve bile iz Skandinavskih zemalja, te bi se moglo zaključiti i da su kulturne karakterstike dodatno utjecale na kreiranje povjerenja među žrtvama, jer u uređenim zemljama je teže povjerovati da bi vas netko baš na ovakav način prevario. U slučaju Anne gdje su žrtve Amerikanci je zanimljivo kako ta vrsta populacije doživljava nju kao ruskinju, a na temelju njene priče i glamurnoznog izgleda je neupitno odmah povezalo s ruskom mafijom ili kćeri oligarha, kao da svi Rusi pripadaju ili jednom ili drugom. Red flags: - činjenica da vas milijarder ili milijunaš traže novac - prezentiraju se kao da su u određenoj opasnosti jer su jako bogati - objavljuju na društvenim mrežama o svome bogatstvu (privatni avioni, skupi hoteli i restorani, dizajnerska odjeća, itd.) - Izričito naglašavanje društvenog statusa - prezentiranje tko su (milijarderi, milijunaši i sl.) - Korištenje pojednostavljene vrste komunikacije (slanje slika i poruka koje su općenitog konteksta ili su van konteksta) Koja još pitanja proizlaze iz svega ovoga? Ove dvije emisije postavljaju nekoliko pitanja, na koja je odgovor možda jednostavan ali uzrok mnogo kompleksniji za razumijeti i dokučiti. Je li danas lakše postati prevarant zbog društvenih mreža? Dolaze li naizgled bogati ljudi lakše do povlastica, poznanstava i drugih benificija? Događa li se to zbog toga što ljudi na to privlače više pažnje? Umanjuju li društvene mreže nedostatke, odnosno potiču li divljenje materijalnim stvarima? Jesmo li postali naivniji i skloniji prevarama od kad je društvenih mreža? Omogućavaju li društvene mreže lošim prevarantima da postanu dobri? Jesmo li pak izgubili sampouzdanje do te granice da želimo pripadati "boljima" od nas, te time omogućavamo lažnim osobama da kroz društvene mreže pronalaze žrtve iz razloga što toliko nevjerojatno težimo pripadati nekom "celebrity" svijetu. Zašto nismo sretni s onim što jesmo? Zašto ne ulažemo u sebe i ne gradimo svoju sreću? Zašto toliko očajno mislimo da smo baš mi posebni i bolji od drugih, te nam zbog toga treba pripadati više?
0 Comments
Leave a Reply. |
Antonija Đurkovićmag.psych Archives
February 2022
Categories |
RSS Feed