 Pandemija koronavirusne bolesti može biti iznimno stresna za ljude. Strah i tjeskoba zbog nove bolesti i svega što bi se moglo dogoditi mogu poprimiti neočekivano velike razmjere i izazvati snažne emocije kako kod odraslih tako i kod i djece. Javnozdravstvene akcije, poput socijalnog distanciranja, mogu kod ljudi izazvati osjećaj izoliranosti i usamljenosti te povećati stres i tjeskobu. Međutim, sve su te mjere uvedene s ciljem suzbijanja širenja virusa COVID-19. Nošenje sa stresom na zdrav način ojačat će vas, ljude do kojih vam je stalo i vašu zajednicu.
Stres tijekom izbijanja zarazne bolesti može ponekad uzrokovati sljedeće: Strah i brigu za svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih, za financijsku situaciju ili posao ili pak na gubitak podrške na koju se oslanjate;
Djeca i Mladi Djeca, koja su daleko od škole, prijatelja i kolega, ostaju kod kuće mogu imati mnoga pitanja o epidemiji i odgovore će potražiti kod roditelja ili kod skrbnika. Ni sva djeca ni svi roditelji ne reagiraju na stres na isti način. i jedni i drugi mogu iskusiti tjeskobu, nevolju, socijalnu izolaciju i nasilno okruženje koje može imati kratkoročne ili dugoročne učinke na njihovo mentalno zdravlje. Evo nekoliko najčešćih promjena u ponašanju djece:
Da bi se ublažilo negativno ponašanje, roditelji trebaju biti mirni, pametno se nositi sa situacijom i odgovarati na sva djetetova pitanja najbolje što mogu. Roditelji motraju pronaći vrijeme za razgovor sa svojom djecom o epidemiji COVID-19 i upoznati ih s pravim stanjem stvari ističući neke pozitivne činjenice, brojke i informacije. Roditeljska je dužnost i zadaća uvjeriti djecu da su kod kuće sigurni potičući ih na bavljenje nekim zdravim aktivnostima, šetati s njima po osamljenim mjestima i u vrijeme kad nema previse ljudi u šetnji. Svakako ih treba poticati na sportske aktivnosti kako u zatvorenom tako i na otvrorenom te na mentalne vježbe. Roditelji u suradnji sa svojom djecom mogu kreirati raspored aktivnosti kod kuće kojim će svojoj djeci pomoći redovito svladavanje školskog gradiva. Imajući u vidu činjenicu da djeca osjećaju i njihovu pozitivnu i negativnu energiju, roditelji bi trebali obuzdati vlastiti stres i tjeskobu u svome domu. Uključenost roditelja u zajedničke zdrave aktivnosti zasigurno će pozitivno djelovati na njihovu djecu. Starije osobe i osobe s invaliditetom Starije osobe izloženije su porastu stresa uzrokovanog COVID-om 19 zbog kliničkih i socijalnih razloga, poput slabijeg imunološkog sustava ili drugih osnovnih zdravstvenih stanja i udaljavanja od obitelji i prijatelja zbog nužne zaštite od zaraze. Fizičko distanciranje uzrokovano pandemijom može imati drastične negativne učinke na mentalno zdravlje starijih osoba i osoba s invaliditetom. Fizička izolacija kod kuće među članovima obitelji može starije osobe i osobe s invaliditetom dovesti u ozbiljan mentalni rizik. Može im uzrokovati tjeskobu i nezadovoljstvo dovodeći ih u traumatičnu situaciju. Starije osobe svakodnevno ovise o mladima, a samoizolacija može kritično oštetiti obiteljski sustav. Starije osobe i osobe s invaliditetom koje žive u staračkim domovima ili drugim ustanovama izvan vlastite obitelji, mogu se suočiti s ekstremnim problemima mentalnog zdravlja. Međutim, nešto tako jednostavno kao što je telefonski poziv bliske osobe u situaciji socijalne distance može utješno djelovati na starije ljude. COVID-19 također može rezultirati povećanim stresom, tjeskobom i depresijom kod starijih ljudi koji već žive s problemima mentalnog zdravlja. Članovi obitelji zasigurno mogu uočiti neku od od sljedećih promjena u ponašanju starijih:
Dužnost je članova obitelji redovito provjeravanje stanja starijih ljudi koji žive sami bilo u vlastitim domovima bilo u staračkim ustanovama. I telefonski razgovor ima pozitivan učinak kad je čovjek usamljen i dodatno izložen strahu od zaraze. Mlađi članovi obitelji trebali bi naći vremena za razgovor sa starijim članovima obitelji te se, ako je moguće, uključiti u neke njihove svakodnevne aktivnosti. Medicinsko osoblje Liječnici, medicinske sestre i bolničari koji se nalaze “na prvoj crti bojišnice” u borbi protiv epidemije COVID-19 mogu također razviti simptome narušenog mentalnog zdravlja. Strah od zaraze bolešću, dugo radno vrijeme, nedostupnost zaštitne opreme i zaliha, opterećenost koju za sobom donosi porast broja pacijenta, nedostupnost učinkovitih lijekova protiv COVID-a19, smrt njihovih kolega nakon zaraze COVID-om19, socijalno distanciranje i izolacija od obitelji i prijatelja. Jednako tako i lose stanje njihovih pacijenata može negativno utjecati na mentalno zdravlje zdravstvenih radnika. Svi ti čimbenici zasigurno utječu i na smanjenje učinkovitosti njihova rada, a posljedice će se zasigurno smanjivati i postupno nestajati kako bude slabio intenzitet zaraze, tj. čim se njezino širenje stavi pod kontrolu. Što možete učiniti za da biste se Vi i drugi oko Vas osjećali bolje 1. Ostanite povezani s drugima! Održavanje zdravih odnosa s ljudima kojima vjerujete važno je za Vašu mentalnu dobrobit. Razmislite o načinima kako ostati u kontaktu s prijateljima i obitelji - telefonom, razmjenom poruka, videopozivima ili društvenim mrežama. 2. Razgovarajte o svojim brigama! Normalno je osjećati se zabrinuto, uplašeno ili bespomoćno zbog trenutne situacije. Zapamtite: u redu je podijeliti svoje zabrinutosti s drugima kojima vjerujete - a to bi moglo pomoći i njima. Ako ne možete razgovarati s nekim koga poznajete ili ako Vam to ne pomaže, postoji puno linija za pomoć na koje se možete obratiti i zatražiti pomoć, pa makar to bio i običan razgovor o problemima koji Vas muče. 3. Pazite na svoje tijelo! Naše tjelesno zdravlje ima velik utjecaj na to kako se osjećamo. U situacijama velikih epidemija poput ove vrlo je lako upasti u nezdrave obrasce ponašanja zbog kojih se osjećate lošije. Pokušajte jesti zdrave, uravnotežene obroke, piti dovoljno vode i redovito vježbati. Izbjegavajte pušenje, drogu ili pijenje previše alkohola. Ako ostajete kod kuće, možete pokušati vježbati u zatvorenom, jer na internetu postoji puno besplatnih uputa s praktičnom video podrškom. Nije zanemariv ni lagani 10-minutni trening kod kuće. 4. Ostanite pribrani! Kolikogod je zabrinutost za vaše zdravlje zbog izbijanja koronavirusa normalno, neki ljudi mogu iskusiti intenzivnu tjeskobu koja može utjecati na njihov svakodnevni život. Pokušajte se usredotočiti na stvari koje možete kontrolirati, na primjer: razmislite o tome kako se ponašate, s kime razgovarate i odakle dobivate informacije. U redu je prepoznati da su neke stvari izvan vaše kontrole, ali ako se zbog stalnih misli o situaciji osjećate tjeskobno ili prestravljeno, isprobajte neke ideje koje će vam pomoći u upravljanju tjeskobom i strahom. 5. Ne morate čuti baš sve vijesti! Pokušajte ograničiti vrijeme koje provodite gledajući, čitajući ili slušajući izvještavanje o epidemiji, uključujući društvene mreže, i razmislite o isključivanju upozorenja o najnovijim vijestima na telefonu. Možete si postaviti određeno vrijeme za čitanje novosti ili se ograničiti na provjeru nekoliko puta dnevno. 6. Raditi stvari u kojima uživate! Ako se osjećamo zabrinuto, tjeskobno, usamljeno ili nisko, možda ćemo prestati raditi stvari u kojima obično uživamo. Potrudite se usredotočiti na svoj omiljeni hobi ako je to nešto što još uvijek možete raditi kod kuće. Ili započnite novi hobi: čitajte, pišite, radite križaljke ili pokušajte crtati i slikati. Što god to bilo, pronađite nešto što vam odgovara. Ako se ne možete sjetiti ničega što volite raditi, pokušajte naučiti nešto novo kod kuće. Puno je besplatnih vodiča i tečajeva online. I dalje možete ostati kod kuće družeći se pridružujući se drugima na mreži: knjižni klubovi, pub kvizovi i glazbeni koncerti samo su neke od stvari koje treba isprobati. 7. Budite korisni! Bavite se kućnim poslovima za koje u normalnim uvjetima nemate dovoljno vremena. Sredite ormare, vlastitu biblioteku ili neku drugu zbirku. Odvojite vrijeme za druge, kontaktirajte prijatelje, pomozite savjetima, razmijenite iskustva. 8. Odvojite vrijeme za opuštanje! Šetnja ili neka od tehnika opuštanja kao što je meditacija može pomoći kod teških emocija i briga te poboljšati našu dobrobit. Mnoge druge tehnike opuštanja također mogu pomoći u suočavanju s osjećajima tjeskobe. 8. Naspavaj se! Kvalitetan san uvelike utječe na to kako se osjećamo, pa je važno dobiti ga dovoljno. Pokušajte održavati redoviti obrazac spavanja slijedeći primjere dobre prakse. Najzdraviji je san u trajanju od 7-8 sati između 22,00 i 8,00. Vrlo je važno jasno razumijevanje učinaka pandemije i situacija u kojima smo se iznenada našli na naše mentalno zdravalje kako bi se spriječio razvoj raznih mentalnih stanja. Izvori:
0 Comments
Leave a Reply. |
Antonija Đurkovićmag.psych Archives
February 2022
Categories |
RSS Feed